Malina

MALINA (OPĆENITO)malina-slider

Carstvo:               Plantae

Divizija:               Magnoliophyta

Razred:                Magnoliopsida

Podrazred:         Rosidae

Red:       Rosales

Porodica:            Rosaceae

Potporodica:     Rosoideae

Rod:      Rubus

Vrsta:    Rubus idaeus

 

OPIS

Malina je višegodišnja samonikla biljka i ima zeljastu stabljiku. Grm naraste i do 250 cm u visinu. Listovi su složeni od 3 do 7 listića i perasto sastavljeni. Plodovi su zbirni, najčešće crvene boje, jako su ukusni za jesti, a beru se posve zreli. Sjemenke su svijetlosmeđe, mrežasto naborane, a najčešće ih raspršuju ptice. Cvjetovi su bijeli. Rasprostranjena je u Europi i sjevernoj Aziji. Raste na rubovima šuma gdje je veća vlažnost zraka. Ima ljekovita svojstva i koristi se za pravljenje mnogih proizvoda. Raste od sredine ljeta do sredine jeseni, a cvate od svibnja do lipnja. Najveći proizvođač malina je Rusija. Prema imenu ovog voća nastalo je hrvatsko žensko ime Malina.

Povijest

Stari Grci su poznavali malinu, pa ime Idaeus potječe od imena planine Ida na Kreti. Postoji jedan grčki mit prema kojem je Zeusu malina spasila život kad je bio dijete, jer ga je njegova majka sakrila iza grmlja maline zbog toga što ga je vrhovni tadašnji bog Kron, njegov otac, htio ubiti. Tako je, prema mitu Zeus postao vrhovni bog. Rimljani su proširili uzgoj malina po Europi. U srednjem vijeku se malina počinje koristiti u medicinske svrhe i kao boja, a samo bogati ljudi su je mogli koristiti. U Sjevernoj Americi prije nego što su Europljani došli, Indijanci su odavno koristili maline. U 18. st. se širi uzgoj malina, jer nisu samo bogati mogli kupiti sadnice.

Ljekovita svojstva

List maline u narodnoj medicini se koristi za ispiranje usne šupljine. Sadrži tanin, flavonoid i organske kiseline. Često se koristi za liječenje bolesti kardiovaskularnog i probavnog sustava. List maline može zamijeniti i neke čajeve. Ekstrakt ploda djeluje protiv virusa i snižava šećer u krvi aktivirajući pankreas na lučenje inzulina. Maline su dobra zaštita protiv malignih bolesti, a i sprečavaju razmnožavanje stanica raka. Izvor su fitokemikalija i elagične kiseline. Od plodova se pripremaju malinov sirup i ocat koji jačaju srce, te štite od visoke tjelesne temperature i infektivnih bolesti.

 

UZGOJ MALINE

Kao I većina ostalih voćnih sorti, malina će dobro uspijevati na klimatski pogodnOm području i dobro pripremljenom tlu.

Zahtjeva srednje do velike potrebe za vodom i u sušnim područjima neće dobro uspijevati. Mladi izbojci mogu podnijeti temperaturu do -25c dok korijenski sustav zbog plitkog rasta može preživjeti do -15c.

Općenito, malina voli blage zime i umjerena ljeta, dovoljno oborina (minimalno 800mm godišnje) te se većina mjera (gnojenje i zaštita) i radove koja se provode oko maline vezuju uz padaline ili režim navodnjavanja.

Voli nagnute terene zbog dodatnog strujanja zraka koji uklanja i sprječava zadržavanje hladnog zraka i vlage oko same biljke. Hladan i vlažan zrak negativno utječe na razvoj vegetacije, dovodi do pojave gljivičnih oboljenja i sl.

Ukoliko ste odlučili za uzgoj maline, osim gore navedenih uvjeta, potrebno je kvalitetno i na vrijeme pripremiti zemljište na kojem ste planirali posaditi odnosno postaviti Vaš malinjak.

Ustvari, najbolje što možete za Vašu malinu napraviti je:

  • čišćenje zemljišta od drveća, korijenja, šikare
  • unošenje zrelog stajnjaka u zemlju
  • duboko oranje
  • na vrijeme sjetva djeteline, rauole (biljke koje ne crpe već ugrađuju dušik u tlo)
  • jednu ili dvije godine unaprijed planirati sadnju i provesti gore navedene mjere

 

PRIPREMA TLA ZA SADNJU MALINE

Prije bilo kakvih radova potrebno je napraviti kemijsku analizu zemljišta da se utvrdi količina organske tvari u zemlji, pH, N, P, K, (mikro i makro elementi) te mehaničku analizu da se utvrdi o kojem tipu zemlje se radi. Iz dobivenih podataka točno će se znati što se treba unijeti i zemlju i kako ju treba obraditi.

Nakon jesenske (zimske) obrade tla (duboko oranje) dva ili tri mjeseca prije sadnje potrebno je preorati zemlju na dubini 25-40cm (ovisi o tipu tla) te kada se zemlja usitni i slegne, pred samu sadnju površina tla se obrađuje frezanjem, tanjuranjem i može se pristupiti sadnji.

Naša preporuka je da se sadnja odvija tijekom jesenskih mjeseci (listopad ili studeni). Na taj način biljka se može pravilno i kvalitetno ukorijeniti u zemlji u kojoj zbog vremenskih prilika često ima dovoljno vode za opskrbu biljke. Svaka sadnja je stres za biljku. Stoga (u praksi) smo često na vlastitim pogreškama učili i uočili da je jesen najbolji period za sadnju maline.

Treba paziti ipak da se ne sadi prekasno u godini zbog smrzavanja tla i vrlo niskih temperatura.

 

NAKON PRIPREME TLA PRISTUPA SE FORMIRANJU REDOVA I ISKOLČAVANJU BUDUĆEG NASADA

Najprije se označe rubovi parcela da bi smo dobili stvarnu veličinu iskoristive parcele, te označiti na kojem dijelu se postavlja ograda. Zatim je potrebno predvidjeti smjer redova i uvjete za nesmetan prolaz mehanizacije, manipulativni prostor u berbi i ostalo.

Preporuka je da smjer redova bude u pravcu sjever-jug radi čitavog niza prednosti, no najvažnija je bolja rodnost i kvaliteta ubranih plodova. Ukoliko zbog konfiguracije terena nije moguće postići ovu orijentaciju redova, bitno je da pokušamo izvući redove koji najbliže slijede taj pravac. Izuzetak čine južni položaji na lakšim tlima gdje se može odstupiti od ovog pravila, pogotovo ako je prisutan veći nagib. Također, pri odabiru položaja treba znati smjer vjetrova i smjer puhanja glavnih vjetrova.

Ovisno o odabranim razmacima izvlače se redovi. Na velikim površinama moguće je to obaviti mehanizacijom, no na manjim površinama sve se obavlja ručno. Zatim se stavljaju kolci na mjesto gdje su predviđeni stupovi armature, a da bi se kasnije izbjeglo oštećivanje sadnica.

Pri određivanju razmaka sadnje u obzir uzimamo sortu, plodnost tla, sustav uzgoja i raspoloživu mehanizaciju za obavljanje potrebnih agrotehničkih zahvata u nasadu.

 

SADNE RUPE, JAME ILI JARCI

Nakon što smo odredili smjer redova, te razmak sadnje između redova i u redu pristupa se izradi jaraka ili jama za sadnju. Ovo se izvodi neposredno prije same sadnje, a kako bi se izbjeglo isušivanje tla.

 

SADNJA MALINE

Osim svega gore navedenog, potrebno je izabrati sadnicu koja je zdrava (bez virusna), koja ima dovoljno kvalitetan korijenski sustav razvijen te ima potrebnu dokumentaciju od ovlaštenog prodajnog centra o sortnoj čistoći.

Prije polaganja u rupe korijen i samu sadnicu treba pregledati te odstraniti ako treba bilo kakva oštećenja i nezdrave dijelove na biljci ili korijenu. Biljka se potom (ovisi o tipu sadnice) može prikratiti za ¼ dužine i nježno položi u zemlju pritom pazeći da zemlja popuni što više prostora oko korijena i same biljke. Uobičajena je praksa da se pod korijen (ne direktno) stavi 50-100gr NPK (ima ih dozvoljenih u eko proizvodnji).

Ukoliko nije unesena dovoljna količina stajskog gnoja pri pripremi tla tada se neposredno prije popunjavanja rupe iznad korijena stavlja 2-3 kg stajnjaka, no treba pripaziti da ne dolazi u direktan kontakt s gnojivom. Iznad unesenog stajnjaka stavlja se sipko tlo.

Dobro je svaku sadnicu na kraju zaliti s 2-3 litre vode, a svakako treba izbjegavati pritiskanje tla oko sadnice nogama. Poznato je da preplitka ili preduboka sadnja loše utječu na primitak i daljnji razvoj biljke. Sadnju je najbolje obavljati u parovima po oblačnom vremenu bez vjetra.

 

POTPORA (ARMATURA ZA MALINU)

malina se može uspješno uzgajati sa ili bez potpore. U hobi malinjacima često se viđaju sorte koje rastu samostalno i spadaju u skupinu „uspravne“ i „samostojeće“ sorte, većina profesionalnih korisnika će se ipak odlučiti na podizanje armturnog zida zbog lakše berbe, manjih šteta od jakih vjetrova, lakšeg održavanja redova (podignute cijevi navodnjavanja u zrak) itd.

U praksi „armaturni zid“ se često sastoji od krajnjih stupova sa potporom, među biljnih stupova, žica metalnih (duple žice) te mreža za zaštitu od tuče, ptica, mraza, jakog vjetra ili kao zasjena od prejakog sunca.

Stupovi mogu biti drveni, metalni, plastični. Premda su plastični stupovi „vječni“ i najmanje štetni za okoliš u kojem se nalaze, najviše se koriste drveni stupovi zbog najpristupačnije cijene.

Visine oko 3m, u zemlju ulaze 60-80cm tako da se van zemlje nalazi 220-240cm stupa na kojeg se postavljaju žice kao nosioci biljaka.

Žica se postavlja najčešće na 60cm, 120cm, 180cm te maksimalno još jedna na 240 (iako se ovo u praksi ne radi). na vrh stupova dolaze mreže za zaštitu i ne postavlja se na 240cm zbog problema sa visinom zbog njege i berbe plodova.

 

NJEGA NASADA MALINE:

  1. SUZBIJNJE KOROVA OKO SADNICA
  2. KOŠNJA TRAVE I MEHANIČKA OBRADA REDOVA IZMEĐU SADNICA (PLITKO ORANJE, FREZANJE)
  3. PRIHRANA, GNOJENJE I ZAŠTITA BILJAKA OD BOLESTI I ŠTETNIKA
  4. REZIDBA MALINA TE IZNOŠENJE ODREZANIH GRANA IZ VOĆNJAKA VAN (ILI SPALJIVANJE)
  5. VEZIVANJE IZBOJA ZA ŽICU (PROVLAČENJE KROZ ŽICU)
  6. REDOVITO NAVODNJAVANJE
  7. BERBA PLODOVA