Podizanje nasada

PODIZANJE NASADA BOBIČASTOG VOĆA

Podizanje trajnog nasada je mukotrpan posao koji zahtjeva puno balansiranja i uvažavanja uvjeta  (povoljnih i nepovoljnih) za biljke koje želimo posaditi. Voćarstvo kao poljoprivredna grana uvažavajući moderne tehnike i tehnologije podizanja, njege i brige za nasad može biti vrlo isplativo.

Moramo naglasiti kako je put od podizanja voćnjaka do plasmana na tržište zaista težak i nije za svakoga.

Stoga smatramo da je nužno napisati nekoliko činjenica vezanih za podizanje trajnog nasada.

  1. Tržište
  2. Lokacija
  3. Kvalitetan sadni materijal
  4. Utjecaj nepovoljnih klimatskih utjecaja (prevencija i zaštita u vidu zaštitnih mreža i sl.)
  5. Kvalitetno navodnjavanje
  6. Educirano i strpljivo osoblje (najčešće članovi OPG-a)
  7. Vođenje dnevnika radova, prihrane i zaštite (najbolji oblik kontrole i edukacije)
  8. Skladišni kapaciteti i mogućnost prerade
  9. Mehanizacija, pomoćni strojevi i vozila u službi poljoprivrede

 

Općenito, uz svo dostupno znanje putem informacija koje su lako dostupne potrebno je iskustvo u podizanju i uspješnom vođenju voćnjaka (nasada).

Jako je dobro ako se educirate putem interneta, knjiga, online seminara, diplomskih radova itd. ali savjetujemo da se povežete sa iskusnim voćarom iz vašeg okruženja koji može pomoći sa svojim znanjem i iskustvom.

Uz gore navedene faktore, prvi korak je kemijska i strukturna (mehanička analiza tla). Uz pomoć informacija koje ćemo dobiti od analize odmah po početku jeseni kreću prvi pripremni radovi za podizanje novog nasada.

Obrada (osnovna, dopunska, itd.) najviše ovisi o vrsti i tipu tla. U praksi se najviše koriste rigolanje i oranje nakon kojih se može pristupiti razbacivanju stajskog gnoja po površini budućeg nasada i planiranju (razmjera) nasada.

U voćarstvu ima puno više planiranja i promišljanja nego u nekim drugim sektorima (ratarstvo ili povrćarstvo) jer ako negdje pogriješite kasnije uvijek možete unutar nekoliko tjedana ili mjeseci ispraviti stvar. Trajni nasadi se planiraju za eksploataciju na period od 15-30 godina te ako ste odabrali (npr.) krivi među redni razmak, kasnije je skoro nemoguće korigirati razmake na željenu distancu.

Stoga dobro razmislite što želite saditi, kako planirate obrađivati, održavati, njegovati i brati plodove biljaka koje ste odabrali. Dobro se i strpljivo raspitajte o starosti biljaka, sortama i tehnologiji uzgoja. Ako nemate koga pitati, slobodno pitajte nas putem kontakt obrasca.

Povrat investicije od prihoda ostvarenih od trajnog nasada je ekstenzivnog tipa te je posebno važnog odabrati kvalitetne, certificirane sadnice jer sve možete kvalitetno pripremiti i „pasti“ u zamku kupovanja sadnica nepoznatog porijekla, na neviđeno i sl. Investicije u trajne nasade su velike i često iznose više stotina tisuća kuna po hektaru.

Jako je bitno i da definirate za što želite plodove koristiti. Osobnu potrošnju, prodaju, preradu (nisu ni za preradu sve sorte jednake).

Dobro proučavanje prirodnih uvjeta (zemljište, klima, položaj) i ekonomskih pokazatelja (blizina prometnica, tržište, mogućnost plasmana) je jako bitno.

Moderne nasade treba podizati na zemljištima koja su privedena kulturi i namjeni. Opće čišćenje od drveća, korova, zaostalog šiblja i korijenja, nivelacija depresija na zemlji, uzgajanje leguminoza) 2-4.godine prije podizanja voćnjaka) je osnova prije nego što ijedna biljka posađena.

Gore spomenuta kemijska i strukturna analiza dat će nam odgovore koje treba poštivati. Nakon privođenja kulturi radi se popravak zemljišta, gnojenje zemljišta, korekciji organske materije i na kraju mehanička obrada zemljišta.

ORGANIZACIJA ZEMLJIŠTA

Podrazumijeva precizno utvrđivanje veličine parcele, mreže puteva za prolaz radnika i mehanizacije, redova biljaka, raspored sorti na plantaži te cjevovoda za navodnjavanje. Ovisno o veličini plantaže, preporuka je da 1 sorta (ploča) zauzima maksimalno 4HA sa glavnim putevima širine 8-10m, putevi između uzgojnih ploča (sortne ploče) 5-10m- Ovisno o uzgojnom asortimanu sada je vrijeme za postaviti vjetro zaštitne barijere.

PODIZANJE OGRADE

Ograda oko zemljišta se postavlja prije sadnje novog nasada. Najčešće se koriste armiranobetonski stupovi 2.5/2.8m visine (0.5/0.8m se ukopava) na koje se postavlja pletivo od pocinčane žice visine do 2.5m, debljina žice 2-2,8mm sa otvorima 5x5cm ili 6x6cm.

Donjih 5cm pletiva ukopajte u zemlju za fiksiranje ograde. Kada ste gotovi sa postavljanjem, možete zaorati jednobraznim plugom zemlju na pletivo sa jedne i druge strane.

POSTAVLJANJE STUPOVA I ZAŠTITINIH MREŽA

Za potporu se koriste stupovi od drva, metala, betona ili plastike. U praksi je to najčešće drvo. Postavljaju se na udaljenosti od 5-10m, debljine 7×7 ili 8x8cm, dok su krajnji (vanjski stupovi) 8x12cm uz jedan potporni (podupirač) stup postavljen pod kutom u zemlju ispred stupa prema sadnom redu.

Žica koja se koristi je cinčana i otporna na hrđanje. Debljine od 2,5-3mm te fiksirana i napeta dovoljno da budućoj vegetaciji osigura stabilnost i trajnost.

Na vrhove stupova se postavljaju sidra, mreže i (ponekad) sklopivi sustavi zaštitnih mreža. Dobro izrađen i postavljen sustav mreža može nadživjeti trajnost biljnog nasada.

Nakon postavljenih stupova, mreža i žice označavaju se mjesta za sadnju biljaka.

 

POSTAVLJANJE CIJEVI ZA NAVODNJAVANJE

Prilikom planiranja i projektiranja nasada treba znati podatak o vremenskim i klimatskim prilikama za područje, potrebne količine vode, imati izvor vode (rijeka, potok, kišnica, seoski ili gradski vodovod i sl.).

U projektu treba predvidjeti vrstu i snagu pumpe te energent iz kojeg će pumpa crpiti izvor energije za rad.

Cijevi su u principu jednostavne za spojiti i ugraditi na voćnjak. Najviše ovisi o tome hoćete li cijevi ukopavati ili instalirati nadzemno. Ako ukopavate, najjednostavnije je glavnu distributivnu cijev postaviti (ukopati) prije sadnje, a bočne distributivne cijevi povezati na prvu etažu žice potpore i pričvrstiti plastičnim ili metalnim kopčama. Preporuka je isprobati sustav nekoliko puta prije sadnje (ako je proljeće) tako da kada sadite, zemlja je već mokra i znate da sustav funkcionira. Iako i tijekom jesenske sadnje sustav možete isprobati jer je preporuka zaliti (navodniti) biljke nakon sadnje za smanjenje stresa biljkama i popunjavanje zračnih džepova nastalih prilikom sadnje.

SADNJA:

Prije sadnje, a još za vrijeme planiranja nasada (projektiranje) bitno je znati što se želi postići jer to diktira među biljni i među redni razmak.

Razmak između redova određuju postavljeni stupovi u rupe koje su unaprijed izmjerene da tvore dogovoreni i svugdje jednak razmak.

Razmak od biljke do biljke možete označiti sa malo vapna na zemlji, drvenim štapom sa označenim razmakom, crvenom bojom na prvoj etaži potporne žice, špagom odrezane na željeni razmak i sl.

Nove nasade treba planirati tako da se čim više smanji i optimizira korištenje sredstva za zaštitu i gnojenja.

Planirani razmak treba omogućiti dovoljnu cirkulaciju zraka i dovoljno svjetlosti u novom nasadu. Idući je korak provedba u vremenu koje ide uzgojni oblik koji je definiran u planu projektnog zadatka za novi nasad.

S obzirom na relativno veliki broj uzgojnih oblika u kojem svaki nosi svoje prednosti i mane u ovom tekstu ih nećemo detaljno obrađivati već samo spomenuti.

Vreteno, vitko vreteno, nizozemsko vreteno, super vreteno, V oblik (oblici primjenjivi na puno voćnih vrsta i sorata.)